Kako se rešiti bolova u ramenu – VANZGLOBNI REUMATIZAM

Kako se rešiti bolova u ramenu – VANZGLOBNI REUMATIZAM

Šta je vanzglobni reumatizam?

Vanzglobni reumatizam predstavlja oboljenja lokalizovana na vanzglobnim strukturama sistema za kretanje – tetive, tetivne ovojnice, pripoji tetiva, sluzne kese – burze, fascije, masno tkivo. Oboljenja tih struktura izrazito su česta i rasprostranjena, a smatra se da svaki čovek tokom života dobije neko od ovih oboljenja. Ove bolesti imaju benigni tok i u većini slučajeva ne traju dugo, sem ako se javljaju kao prateći entiteti u degenerativnom ili zapaljenskom reumatizmu ili u sklopu metaboličkih reumatskih bolesti kao što je npr. giht.

Ukoliko se javljaju kao izolovani entiteti, mogu biti prouzrokovani:
ponavljanim mikrotraumama,
povredom,
fizičkim opterećenjem,
klimatskim promenama i slično.

Šta je burzitis?

Burzitisi su vanzglobna reumatska oboljenja lokalizovana na malim sluznim kesama smeštenim u blizini zglobova i tetivnih pripoja (spojeva). Vrlo često se javljaju u sklopu drugih degenerativnih i zapaljenskih reumatskih bolesti. U telu imamo preko 150 burzi. To su kesice ispunjene tečnim sadržajem, smeštene u blizini zglobova i na mestima spoja tetiva za kost i omogućavaju lakše pokretanje zglobova.

Kako burzitis nastaje?

Burzitis nastaje usled zapaljenja te male sluzne kesice. Najčešće lokacije na kojima se javlja razvoj burzitisa jesu sluzne kese oko zgloba ramena, lakta, kuka, kolena, pete i baza nožnog palca. Od svih pobrojanih kao najbolnije stanje izdvaja se proces na strukturama, tetivama i burzama ramenog zgloba.

Rameni burzitis

To bolno rame je jos poznato i kao periartritis humeroskapularis i najčešće je lokalizovano na tetivama mišića spoljnih rotatora ili na tetivi dvoglavog mišića nadlakta. S tetiva pomenutih mišića zapaljenski proces može se preneti i na okolne sluzne kese, odnosno burze, usled čega stanje postaje još bolnije a pokretljivost veoma ograničena.
Intenziviranju tegoba doprinosi taloženje kalcijuma u sluzne kese. Oblojenje se najčešće viđa oko četrdesete godine, nešto češće kod muškaraca. Razvoju ovog periartritisa doprinosi težak fizički rad i/ili trauma u strukturama ramenog zgloba.

Simptomi

Od simptoma dominira bol u ramenu koji se pojačava s izvođenjem određenih pokreta. Taj bol uglavnom nastaje kao posledica trenja mišićne tetive o koštane strukture pri izvođenju nekih pokreta. Bol se može širiti u niže segmente ruke (do lakta, retko u šaku) i u vrat. Sem pomenutog, pacijenti ruku drže u veoma karakterističnom položaju – nadlakat pribijen uz telo ruka savijena u laktu.
Veoma često rame je toplo i otečeno. Pokreti u zglobu ramena izrazito su ograničeni. Često se pacijenti žale i na to da su im tegobe izraženije noću, što se dovodi u vezu s ležanjem na zahvaćenom ramenu.

Lečenje

Lečenje je neophodno započeti što pre. Cilj nam je da smanjimo i uklonimo bol i da uspostavimo pokretljivost u ramenom zglobu. Smanjenje bola postižemo kombinacijom medikamentozne i fizikalne terapije. Od lekova koristimo nesteroidne antiinflamatorne lekove, selektivne inhibitore cikolooksigenaze kako bi se izbegla neželjena dejstva na želudac, bubrege, jetru i, eventualno, lokalno glikokortikoidne preparate.
Od fizikalnih procedura koriste se laser, toplotne procedure, ultrazvuk i mnoge druge. Uz lečenje je neophodno što ranije krenuti s mobilizacijom u ramenu
vežbe po Codmanu, a kasnije, čim to pacijentovo stanje dozvoli, krećemo s aktivnim vežbama. U određenim slučajevima, kod rezistentnih na navedenu terapiju može se primeniti terapija zračenjem.